27. ruj 2014.

Bitne napomene o klanju kurbana

Zahvala pripada Allahu, subhanehu ve te'ala, a salavate i selame donosimo na Resulullaha, njegovu časnu porodicu i sve plemenite ashabe.
Pred vama je sažetak najbitnijih propisa vezanih za klanje kurbana prilagođenih po djelu Telhisu kitabil-udhije vez-zeka  uvaženog šejha Muhammeda b. Saliha el-'Usejmina, rhm, moleći Allaha da bude od koristi meni i drugima.
1 - Klanje kurbana propisano je/utemeljeno Kur'anom, Sunnetom i konsenzusom islamskih učenjaka.
2 - Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao je za kurban dva crno-bijela rogata ovna.
3 - Od sunneta je da čovjek svojom rukom zakolje vlastiti kurban, ako je u mogućnosti.
4 - Prilikom čina klanja kurbana treba proučiti bismilu i izgovoriti “Allahu ekber!”.
5 - Vrijeme klanja kurbana nastupa nakon obavljanja bajram-namaza i traje sve do akšama 4. dana bajrama, ali što prije se zakolje to je bolje. Ako bi zaklao prije bajram-namaza, ne bi se ubrajalo u kurban nego u običnu sadaku.
6 - Po većini islamskih pravnika klanje kurbana nije strogo obavezno, nego samo pohvalno, dobrovoljno djelo.
7 - Zaklati kurban bolje je i vrednije nego udijeliti istu vrijednost novčano kao sadaku siromasima i potrebnim.
8 - Domaćin koji kolje kurban za sebe i svoju porodicu time obuhvata i žive i mrtve članove, tako da nema potrebe da kolje poseban kurban za mrtve.
9 - Pogrešno je klati kurban za nekog od mrtvih, kao djed, otac, mati i slično, a ispustiti klanje kurbana za sebe.
10 -  Propisano je klati kurban za umrlog ako je oporučio da se za njega zakolje kurban iz njegovog imetka, ostavštine.
11 - Nema smetnje zaklati kurban za umrlog s ciljem da mu se poklone sevapi (poput sadake), ali nije nam preneseno da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, to činio niti iko od njegovih ashaba, pa je, ipak, bolje to ne činiti.
12 - Kurban je ispravno zaklati samo u stoci: deve, krave, koze i ovce.
13 - Deve moraju napuniti 5 godina, krave 2 godine, koze 1 godinu, a ovce pola godine (po lunarnom kalendaru).
14 - Kurban ne smije biti ćorav, slijep, bolestan (gripa, zarazna bolest i tome slično), sakat, šepav, nepokretan, lud i slično.
15 - Kurban kupljen od ukradenih para ili zarađenih na haram način nije ispravan i za njega nema nagrade i sevapa.
16 - Najvrednije je zaklati devu, pa zatim kravu (ako sam kolje), zatim ovcu, pa kozu, a nakon toga učestvovati u sedmini deve, pa onda sedmini krave.
17 - Što je kurban bolji, gojatiji, veći i ljepši, nagrada je veća.
18 - Pokuđeno je (nije haram, ali je manja nagrada) da kurban bude slomljenog roga, jedan ili oba, ili da bude bez rogova ili oštećenih ušiju, slabašan, malaksav, oštećenog repa, ili bez repa, oštećenih butova (stražnjica), kastriran, izbijenih ili ispadnutih zubi, oštećenih vima i slično.
19 - Jedna ovca ili koza ili sedmina deve ili sedmina krave, dovoljna je za čovjeka i njegovu porodicu.
20 - Nije ispravno da više od jedne osobe učestvuje u klanju ovce i koze, niti više od sedam osoba u klanju deve i krave.
21 - Onaj ko zanijeti kurban i tačno ga odredi riječima, tj. odredi tačno koju će životinju zaklati, onda je obavezan istu tu da zakolje, a ako mu je cilj samo da kaze da ima na umu da je zakolje, ali ne donese čvrstu odluku, onda nije obavezan tačno nju zaklati.
22 - Onaj ko zakolje životinju s ciljem kurbana, nije mu dozvoljeno da je koristi druge potrebe, kao da prodaje njeno meso, kožicu i tome slično.
23 - Onaj ko kupi životinju s ciljem da je zakolje kao kurban, nije obavezan da je zakolje ako se predomisli, osim ako je već učinio čvrst nijjet i donio odluku.
24 - Nema smetnje kurban zamijeniti za bolji prije klanja.
25 - Nije dozvoljeno iskorištavati kurban za vlastite potrebe prije klanja, kao da ga koristi za jahanje (osim u potrebi i ako ne šteti kurbanu) ili oranje ili nošnju tereta ili da skida vunu ili da uzima mlijeko ako će umanjiti mladunčetu, a najbolje je da mlijeko udijeli kao sadaku.
26 - Onaj ko svojim postupkom, nemarnošću, nepažnjom ili namjerno nanese mahanu kurbanu kojeg je naumio zaklati, dužan je kupiti drugi kurban kao zamijenu, istih ili boljih svojstava. Dočim, ako nije njegovom krivicom, onda nema smetnje da ga zakolje.
27 - Ako kurban kojeg je čvrsto zanijetio klati umre, izgubi se ili bude ukraden, zbog nemarnosti ili nepažnje vlasnika, onda je dužan kupiti drugi kurban istih svojstava ili boljih. No, ako nije njegovom krivicom, onda nije dužan kupiti novi, ali, ako ga naknadno pronađe, onda ga mora zaklati.
28 - Pohvalno je (nije obaveza) da jednu trećinu mesa pojede (ostavi sebi), drugu trećinu da pokloni kao hediju/poklon (može se dati i bogatim), a treću trećinu da udijeli kao sadaku (siromasima). Ako bi sve podijelio, nema smetnje, ali je bolje da i on pojede kurbanskog mesa.
29 - Zabranjeno je prodavati bilo šta od kurbana, kao meso, džigericu, kožicu i slično. Nije dozvoljeno da se koljaču daje išta od kurbana (ni kožice) s ciljem nadoknade da trud, nego će se platiti njegov trud drugim imetkom, ali može mu se dati dio kurbana, kao sadaku ili poklon, nakon nadoknade.
30 - Onaj ko dobije kurbansko meso od drugog, kao sadaku ili poklon, ima potpuno pravo na slobodno raspolaganje, tj. može ga jesti, prodati, pokloniti drugom.
31 - Onaj ko zanijeti klati kurban, ne smije kratiti nokte i dlake po tijelu. Zabrana počninje od 1. dana mjeseca zul-hidždžeta i traje sve dok ne zakolje kurban. Spomenuta zabrana se odnosi samo na onog koji kolje kurban (domaćina), a ne na njegovu porodicu i ukućane.
32 - Ako bi neko zanijetio klanje kurbana nekad u toku prvih deset dana zul-hidždžeta, zabrana kraćenja dlaka i noktiju stupa na snagu tek od trenutka kada je zanijetio i nije griješan zbog onoga što je prethodilo.
33 - Onaj ko namjerno, bez opravdanog razloga, skrati nešto od dlaka ili noktiju, griješan je zbog toga i dužan je pokajati se Allahu, ali nema posebnog iskupa i to ne utiče na ispravnost kurbana.
Molim Allaha, subhanehu ve te'ala, da ukabuli naše ibadete, oprosti nam grijehe i poduči nas korisnim znanjem!

Amir I. Smajić
Medina, 03. zul-hidždže, 1435. god.