Zahvala
pripada Allahu, azze ve dželle, i neka je salavat i selam na Allahovog
Poslanika, njegovu časnu porodicu, vjerne ashabe i sve iskrene sljedbenike.
Ramazan je mjesec
u kojem je počela objava najveličanstvenije i najodabranije Allahove knjige - Kur'ana,
u kojem je uputa i spas za čovječanstvo. Uzvišeni je rekao: “U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje
Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razotkrivanja dobra
od zla.” (El-Bekare, 185)
Post u mjesecu
ramazanu je jedan od pet temeljnih islamskih obligatnih dužnosti na kojima je sagrađena
vjera islam i spada u red najbitnijih islamskih obaveza, kao što na to upućuju mnoge
predaje od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Ramazanski post
jedno je od najomiljenijih djela Uzvišenom Allahu. Musliman se ramazanskim
postom približava Allahovoj velikoj milosti i oprostu, postaje od Njegovih
iskrenih i odabranih robova, čisti svoju dušu i ojačava srce na pokornosti.
Uzvišeni Allah je rekao u hadisi-kudsiju: “Moj
mi se rob ne može približiti Meni dražim djelom, od onog djela kojeg sam mu naredio.”[1], tj.
najdraža djela kod Uzvišenog Allaha su ona djela koja nam je On, dželle šanuh, naredio,
a od najvećih naredbi je post u mjesecu ramazanu.
Nagrada za post
je neizmjerna kod Uzvišenog Allaha i samo je On jedini zna. Uzvišeni je rekao: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i
vjernicama, i skrušenim muškarcima i skrušenim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim
ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim
ženama, i muškarcima koji udjeljuju i ženama koje udjeljuju, i muškarcima koji poste
i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu i ženama
koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha
i ženama koje često spominju Allaha, - Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku
nagradu pripremio.” (El-Ahzab, 35)
Ebu Hurejre,
radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Uzvišeni Allah je rekao: ‘Sva djela sina
Ademovog pripadaju njemu, osim posta, on je Moj i Ja za njega nagrađujem.’”, a u drugoj predaji: “Svako djelo sina Ademovog se umnožava, jedno
dobro djelo desetorostruko, pa čak i do sedam stotina puta. Kaže Allah: ‘Osim
posta, on je Moj i Ja za njega nagrađujem. Postač ostavlja svoje strasti i jelo
samo radi Mene.’”[2]
Ebu Umame, radijallahu
anhu, tražio je od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga uputi
na djelo radi kojeg će ući u Džennet, pa mu je rekao: “Drži se posta jer njemu ništa nije ravno!”, pa se spominje da u kući ovog plemenitog ashaba ne bi bio viđen dim
od vatre po danu jer nisu kuhali hranu osim da im u posjetu dođe neko od gostiju.[3]
Onaj ko iskreno
isposti ramazan, Allah, tebareke ve te'ala, oprostit će mu grijehe. Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Onaj
ko isposti ramazan vjerujući u Allaha i očekujući od Njega nagradu, bit će mu oprošteno
ono što je prethodilo od grijeha.”[4]
Uzvišeni Allah
sačuvat će džehennemske vatre onog koji isposti jedan dan dobrovoljnog posta na
Allahovom putu, tj. u ime Njega, pa kolika li je onda vrijednost ramazanskog obaveznog
posta!? Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko isposti
jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre koliko je sedamdeset
godina hoda.”[5]
Ustrajavanje
u postu mjeseca ramazana i činjenju ibadeta u njemu, iz godine u godinu, jedan
je od uzroka brisanja malih grijeha, na koje većina ljudi ne obraća pažnju. Ebu
Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, da je rekao: “Pet dnevnih namaza,
džuma do džume i ramazan do ramazana - brišu grijehe, ako se izbjegavaju veliki
grijesi.”[6]
Post je
jedan od uzroka ulaska u Džennet. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi
da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednog dana upitao ashabe: “Ko je među vama danas osvanuo kao postač?”
Ebu Bekr, radijallahu anhu, reče: “Ja!” “Ko
je među vama danas ispratio dženazu?” – upita. Ebu Bekr reče: “Ja!” “Ko je među vama danas nahranio siromaha?”
– upita, a Ebu Bekr opet reče: “Ja!” Tada Resulullah, sallallahu alejhi ve
sellem, reče: “Ova djela, zaista, nisu
se našla pri jednom čovjeku, a da nije ušao u Džennet.”[7]
Postači će
biti odlikovani nad ostalim vjernicima na Sudnjem danu. Sehl b. Sa'd,
radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Doista u Džennetu imaju vrata koja
se nazivaju Rejjan, a kroz koja će ući postači na Sudnjem danu. Kroz njih neće
moći ući niko osim postača. Biće rečeno: ‘Gdje su postači?’, pa će oni ući korz
njih. Kada uđe zadnji postač, ona će se zatvoriti i neko posle toga neće kroz
njih ući.”[8]
Zadah iz
usta postača drag je Uzvišenom Allahu, iako je neugodan ljudima. Ebu
Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: “Tako mi onog u čijoj ruci
je Muhammedova duša, doista je zadah iz usta postača draži Uzvišenom Allahu i
ljepši od mirisa miska!”[9]
Postač ima
dvije nagrade za svoj trud. U nastavku predhodnog hadisa došlo je: “Postač ima dvije nagrade s kojima se
raduje: raduje se kada se iftari i radovat će se radi posta kada sretne svoga
Gospodara.”
Postač u
čijem prisustvu drugi jedu, poput djece, bolesnika, žena u hajzu, nepokornih
muslimana i sl., ima veliku nagradu. Resulullah, sallallahu alejhi ve
sellem, je rekao: “Doista na postača u
čijem se prisustvu jede meleci donose salavate.”, tj. mole za njegov oprost
kod Allaha, dželle šanuh. [10]
Ramazan je
najbolji od svih mjeseci u godini. Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu,
je rekao: “Ramazan je prvak i predvodnik
svih mjeseci.”[11]
U mjesecu
ramazanu zatvaraju se džehennemska vrata, a šejtani bivaju vezani u okove. Ebu
Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: “Kada nastupi mjesec
ramazan, vrata na nebesima se otvore, džehennemska vrata se zatvore i šejtani budu
privezani lancima u okove.”[12]
Onaj ko
isposti ramazan i provede ga u noćnom namazu ravan je iskrenima i šehidima. Amr
b. Murre el-Džuheni, radijallahu anhu, prenosi da je neki čovjek došao
Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i upitao ga: “O Allahov
Poslaniče, ako budem svjedočio da nema drugog istinskog boga mimo Allaha i da
si ti Allahov Poslanik, obavljao pet dnevnih namaza, udjeljivao zekat koji mi
je obavezan, postio ramazan i provodio njegove noći u ibadetu, od koje sam ja
skupine vjenika?”, pa mu odgovori: “Od
iskrenih i šehida!”[13]
Onaj ko
provede ramazanske noći u namazu, tj. klanjajući teraviju, Uzvišeni Allah će mu
oprostiti grijehe. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj
ko provede ramazanske noći u ibadetu, vjerujući u Allaha i očekujući od Njega
nagradu, bit će mu oprošteno ono što je prethodilo od grijeha.”[14]
Ramazan je
mjesec u kojem je najvrijednija noć kod uzvišenog Allaha - lejletul-kadr,
u kojoj je počela objava Kur'ana. Uzvišeni je rekao: “Mi smo ga objavili u noći Kadr, - a šta ti misliš šta je noć Kadr?
Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara
svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora
ne svane.” (El-Kadr, 1-5) “Ha-mim.
Tako mi Knjige jasne, Mi smo je u blagoslovljenoj noći objavili - i Mi, doista,
opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovjedi Našoj!” (Ed-Duhan, 1-4)
Onaj ko
provede lejletul-kadr u ibadetu Allah, dželle šanuh, oprostit će mu
grijehe. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj
ko provede lejletul-kadr u ibadetu, vjerujući u Allaha i očekujući od
Njega nagradu, bit će mu oprošteno ono što je prethodilo od grijeha.”[15]
Ramazan je
jedinstvena prilika za oprost malih i velikih grijeha. Ka'b b. 'Udžre,
radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio
ashabima jednog dana da se okupe oko minbera u džamiji. Kada su okupili se, došao
je i popeo se na prvu stepenicu, pa je rekao: “Amin!” (Allahu uslišaj dovu!). Zatim se popeo na drugu stepenicu i
rekao: “Amin!” Zatim na treću i opet
rekao: “Amin!” Nakon toga je sišao s
minbera, pa smo ga upitali: “O Allahov Poslaniče, danas smo te čuli da govoriš
nešto, a prije te nismo čuli da govoriš nešto slično tome?”, a on im reče: “Došao mi je Džibril, alejhis-selam, i
rekao: ‘Neka je daleko onaj ko dočeka ramazan, pa mu ne bude u njemu oprošteno!’,
pa sam rekao: ‘Amin!’ Zatim je rekao kada sam bio na drugoj stepenici: ‘Neka je
daleko onaj u čijem se prisustvu ti spomeneš, pa ne donese na tebe salavat!’,
pa sam rekao: ‘Amin!’ Zatim je, kada sam popeo se na treću stepenicu, rekao: ‘Neka
je daleko onaj ko dočeka starost svojih roditelja ili jednog od njih, pa radi
toga ne zasluži Džennet!', a ja sam rekao: ‘Amin!’”[16]
Svake
ramazanske noći meleci pozivaju na činjenje dobra. Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Svake
noći pozove onaj koji doziva (od meleka): ‘O ti koji tražiš dobro, što prije ga
čini! O ti koji koji tražiš zlo, odmah ga napusti!’”[17]
Obavljanje
umre u ramazanu ima istu vrijednost kao obavljanje hadždža. Ibn Abbas,
radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao jednoj ženi: “Kada dođe ramazan
obavi umru jer je umra u ramazanu ima istu vrijednost kao hadždž!”, a u
drugoj predaji: “Umra u ramazanu je kao
obavljanje hadžda ili čak hadža sa mnom!”[18]
Imajući u vidu da nije prenesena vjerodostojna predaja koja upućuje na vrijednost
obavljanja umre u nekom drugom mjesecu mimo ramazana, to upućuje na posebnu vrijednost
ovog plemenitog mjeseca i činjenja ibadeta u njemu.
[1]
Hadis je zabilježio Buhari od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
[2] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[3] Hadis su zabilježili Ahmed, Nesa'i, Abdur-Rezzak
i drugi s dobrim lancem prenosilaca.
[4] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim od Ebu
Hurejre, radijallahu anhu.
[5] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[6] Hadis je zabilježio Muslim.
[7] Hadis je zabilježio Muslim.
[8] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[9] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[10] Hadis su zabilježili Ahmed, Tirmizi, Ibn Madže,
Ibn Huzejme, Ibn Hibban i drugi s vjerodostojnim lancem prenosilaca, kao što to
tvrde Tirmizi, Ibn Huzejme, Ibn Hibban i dr.
[11] Predaju su zabilježili Ibn Ebi Šejbe, Abdur-Rezzak,
Ibn Ebi Dunja i dr.
[12] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[13] Hadis su su zabilježili Ibn Huzejme, Ibn Hibban
i drugi i on je, inšallah, vjerodostojan kao što je to potvrdila skupina
hadiskih stručnjaka.
[14] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[15] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.
[16] Hadis su zabilježili Hakim, Bejheki, Taberani i
drugi i on je hasen (dobar), iako ima određene slabosti u lancu prenosilaca,
ali postoje druge predaje koje ga podupiru i pojačavaju.
[17] Hadis su zabilježili Ahmed, Nesai i drugi s
dobrim lancem prenosilaca.
[18] Hadis su zabilježili Buhari i Muslim.