20 Apr 2014

Da li je dozvoljena gradnja na kaburovima?

Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova, neka je salavat i selam najplemenitijem Poslaniku, našem vjerovjesniku Muhammedu, njegovoj časnoj porodici i svim ashabima!
Ebu Hejjadž el-Esedi prenosi: "Alija b. Ebi Talib, radijallahu anhu, mi je rekao: ''Želiš li da te pošaljem s istim zadatkom s kojim je mene poslao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem; da ne ostaviš ni jednu sliku a da je ne uništiš, i niti jedan uzdignut kabur a da ga ne poravnaš!?'"[1]
Ševkani, rahimehullah, je rekao: "U ovom hadisu je najjači dokaz koji potvrđuje da je svaki kabur, koji je izdignut iznad propisane visine, obaveza poravnati."[2]
Ibn Kajjim el-Dževzijje, rahimehullah, nam kazuje da: "Kubeta koja se nalaze iznad kaburova je obavezno porušiti, jer su sagrađena u vidu  nepokornosti Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a  on je zabranio gradnju na kaburovima."[3]
Džabir, radijallahu anhu, govori da je: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se kaburovi zidaju (gipsom, kamenicama i sl.), te da se na njima sjedi i  gradi."[4]
Kaže Imam Ševkani: "Znaj da su učenjaci jednoglasni, i prethodni i potonji, i prvi i posljednji, od vremena ashaba, radijallahu anhum, pa do današnjeg dana, da je izdizanje kaburova (turbeta) i gradnja nad njima novotarija. Oni su smatrali da je ta radnja među  novotarijama koje su zabranjene i za šta je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozoravao žestokom prijetnjom."[5]
Sumame b. Šufejj, rahimehullah, kaže: "Bili smo s Fadalom b. Ubejdom, radijallahu anhu, u Bizantiji, pa je umro jedan naš prijatelj. Kada smo ga ukopali, Fadale b. Ubejd, radijallahu anhu, je naredio da se njegov kabur poravna, te tako bi i urađeno, a zatim je rekao: ''Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako je naredio da se kaburovi poravnaju!"[6]
Šejh Sulejman b. Abdullah, rahimehullah, je rekao: "Učenjaci su jednoglasnog stava da je zabranjeno (haram) podizati građevine nad kaburovima, te da je obaveza srušiti takve građevine i to  na temelju svih  vjerodostojnih i nedvosmislenih predaja, koje je nemoguće, bilo kako, negirati i odbaciti..."[7]
Imam Šafija, rahimehullah, kaže: "Vidio sam kako neki namjesnici u Mekki ruše ono što se izgradi nad kaburovima, i nisam zatekao nikoga među učenjacima da im je zbog toga prigovarao."[8]
Kaže Ibn Rušd: "Imam Malik je smatrao pokuđenim gradnju na kaburovima, te da se na njih stavljaju pločice s natpisima jer je to novotarija (...) i nema razilaženje da je to pokuđeno."[9]
Termin "pokuđeno" među prvim generacijama terminološki ima istovjetno značenje kao riječ ''haram'' kod kasnijih učenjaka.  Da je riječ ''pokuđena'' upotrebljavana u datom kontekstu svjedoči nam Ibn Rušd u svom drugom iskazu riječima: "Ne znam da je iko među malikijskim učenjacima dozvolio gradnju oko kaburova na muslimanskim mezarjima bez obzira da li je umrli bio među pobožnima, učenima, plemenitog porijekla, vladar i sl."[10]
Kaže El-Birkevi el-Hanefi: "Većina imama jasnog je stava kako je zabranjeno graditi džamije iznad kaburova i klanjati okrenut prema njima, jer time se slijedi vjerodostojna i jasna praksa Poslanika. Sljedbenici Ahmeda, Malika i Šafije su govorili da je to haram, a neki su rekli da je pokuđeno. Nužno je shvatiti da se ta pokuđenost (koju neki među njima navode) odnosi na pokuđenost u značenju harama. Time se ima lijepo mišljenje o njima, i to da nisu dozvoljavali ono što je mutevatir predajama preneseno od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: da je zabranio i prokleo onoga koji to radi..."[11]
Iako smatramo da je izgradnja turbeta, te sama gradnja na kaburovima zabranjen čin i prezrena novotarija, vrijedno spomena je da to djelo samo po sebi nije među onim djelima koja se smatraju činom nevjerstva.
S tim u vezi, uvaženi šejh Abdul-Aziz b. Baz, rahimehullah, nam kazuje: "Novotarije u vjeri slabe čovjekovo vjerovanje, ali ne smatraju se odmetništvom sve dok u njima nema velikog širka. Primjer toga je gradnja na kaburovima, tako  da se na kaburovima izgradi mesdžid ili kubbe (kupola). To je novotarija koja utiče na vjerovanje i slabi ga. Međutim, ako osoba to radi bez ubjeđenja da je dozvoljeno činiti djela kufra i pri tome ne upućuje dove mrtvima, niti od njih traži pomoć, i ne zavjetuje im se, već misli da sa gradnjom iskazuje počast i poštovanje spram stanovnika tih kaburova, pa u tom slučaju to se ne smatra nevjerstvom, ali takva radnja slabi samo vjerovanje i vodi ka širku."[12]

Amir I. Smajić
Medina, 20. džumade-l-ahar 1435 god.




[1] Bilježi ga Muslim, br. 2243.
[2] Šerhus-sudur fi tahrimi ref'il-kubur, str. 20.
[3] Igasetul-lehfan min mesajidiš-šejtan, 1/194.
[4] Bilježi ga Muslim, br. 970.
[5] Bilježi ga Muslim, br. 2243.
[6] Bilježi ga Muslim, br. 2242.
[7] Tejsirul-Azizil-Hamid, 1/588.
[8] El-Bejheki, Ma'rifetus-suneni vel-asar, 5/332.
[9] Mevahibul-dželil, 3/66.
[10] Isti izvor, 3/64.
[11] Zijadetul-kubur eš-šer'ije veš-širkijje, str. 11.
[12] Medžmu'u fetava Ibn Baz, 8/21-22.